Blog

Kako proći mjere profesionalne rehabilitacije?

Marija Zorić je savjetnica za profesionalnu rehabilitaciju u ZOPT-u. Ovom prilikom je govorila o organizaciji u kojoj radi, o mjerama profesionalne rehabilitacije i o proceduri za njihovo sprovođenje.

Zaposliosi: Možete li nam reći nešto o organizaciji u kojoj radite i koji su ciljevi?

Marija: ZOPT, Društvo za zapošljavanje, obrazovanje odraslih i organizovanje i izvođenje profesionalne rehabilitacije se prije svega bavi obrazovanjem i profesionalnom rehabilitacijom, koju izvodimo u ime Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Evo kako ide postupak. Mi dobijemo spisak kandidata koji trebaju da prođu kroz proces profesionalne rehabilitacije, odnosno procjenu radne sposobnosni. Profesionalna rehabilitacija je namjenjena osobama koje imaju smetnje prilikom zapošljavanja, to se najviše odnosi na zdravstvene poteškoće. Naš osnovni zadatak jeste da procjenimo radne sposobnosti tih kandidata i da im na taj način pomognemo da što lakše dođu do posla i samim tim budu konkurentni na otvorenom tržištu rada. Sama profesionalna rehabilitacija se izvodi kroz 14 mjera, s tim što se kod nas izvodi njih 13, a četrnaesta se sprovodi u Zavodu za zapošljavanje.

Zaposliosi: Možete li nam nešto više reći o samim mjerama i na koji način se one sprovode?

Marija: Mjere 1 i 2 su obavezne za sve korisnike, samo što je procedura mjera različita za zaposlene i nezaposlene. Mjera 1 se odnosi na savjetovanje, podsticanje, motivisanje onih koji nijesu zaposleni i to se radi kroz određenu anamnezu uz korišćenje upitnika. To su najčešća pitanja o prethodnim radnim iskustvima, ciljevima vezanim za posao, hobijima, interesovanjima, porodičnoj situaciji i slično. Ova mjera se sprovodi 8 sati i tu su uključeni savjetnik za rehabilitaciju, koji obavlja prvi razgovor sa korisnicima, a to sam ja, psiholog i doktorica. Doktorica kroz uvid u medicinsku dokumentaciju procjenjuje koja su ključna ograničenja u poslu i na osnovu tih ograničenja donosi zaključak šta ta osoba zapravo može da radi. Što se tiče psihologa, on obavlja razgovar sa korisnikom o cijelokupnoj situaciji, o zdravlju, o porodici, o samoj ličnosti, i to je neki intimni i individualni razgovor koji služi za upoznavanje samog korisnika.
U mjeri 2 se utvrđuju preostale radne sposobnosti i ona traje 90 sati. Osim pomenutih stručnjaka u mjeri 1, uključeni su još radni terapeut i tehnolog rada. Za sprovođenje ove mjere koriste se razni testovi. Psiholog koristi standardizovane testove za procjenu ličnosti, a tehnolog rada i radni terapeut koriste određene testove za procjenu radne sposobnosti. Ova procedura nije ista za zaposlene i nezaposlene. Zaposlena lica imaju 4 obrade, dok nezaposlena imaju 6 obrada.
Nakon ove dvije mjere, nezaposleni prolaze kroz mjere 3,4,5 i 6. To su psiho-socijalne radionice koje se sprovode u cilju osnaživanja i pripremanja korisnika za otvoreno tržište rada.
Pored tema vezanih za zapošljavanje, učimo ih i kako da napišu CV, molbu za posao, kako se pripremiti za razgovor za posao, kako se ponašati na istom, šta obući i slično. Mjere 3,4 i 5 se sprovode u trajanju od 60 sati, dok sama mjera 6 traje pola godine. Razlog zbog čega ova mjera traje pola godine jeste sami proces traženje posla, zatim razgovor sa poslodavcima i dobijanje povratne informacije.
Zaposliosi: Šta ukoliko se osoba nakon mjere 6 zaposli?
Marija: Ukoliko se osoba u tom periodu od 6 mjeseci zaposlila, ona automatski prelazi u mjeru 12, koja podrazumjeva praćenje na radnom mjestu i ona traje godinu dana. Praćenje na radnom mjestu podrazumijeva zadovoljstvo na poslu, odnos sa kolegama, odnos sa poslodavcem.
Zaposliosi: A šta ukoliko se osoba ipak ne zaposli nakon mjere 6?
Marija: Ako se u periodu od 6 mjeseci nije zaposlila, a bila je aktivna, mjera se nastavlja dodatnih 6 mjeseci. Ali ako nije bila aktivna, za nju se ova mjera završava i prelazi u mjeru 13, koja označava sami kraj profesionalne rehabilitacije, nakon koje mi dajemo ocjenu o zapošljivosti odnosno predlažemo na kojim sve mjestima korisnik može da radi. Ocjenu o zapošljivosti korisnika dajemo na osnovu prethodnog ocjenjivanja od strane Zavoda za zapošljavanje.
Zaposliosi: Kako se nastavlja proces profesionalne rehabilitacije i koliko on vremenski traje?
Marija: Vremenski okvir profesionalne rehabilitacije se ne može ograničiti, jer on može trajati godinu dana, dvije, tri, jer stalno se može prelaziti iz mjere u mjeru u zavisnosti od položaja osobe, i potrebe za drugom mjerom. Kad se da ocjena, završen je program profesionalne rehabilitacije. Međutim, na mjere profesionalne rehabilitacije se može vraćati.
Zaposliosi: Kako se može vratiti osoba na pojedine mjere ako je već prošla program profesionalne rehabilitacije?
Marija: Rehablitacija podrazumijeva da mjere ne moraju da idu rasporedom od 1 do 13. Ti, kao zaposlena možeš da prođeš mjere 7,8,9 za prilagođavanje radnog mjesta. Mjere 7,8 i 9 podrazumjevaju analizu radnog mjesta i prilagođavanje radnog mjesta. Mi, odnosno drugi izvođači profesionalne rehabilitacije dolazimo na tvoje radno mjesto kako bi vidjeli u kojim uslovima radiš, da li su ti uslovi rada u skladu sa tvojim mogućnostima i sposobnostima, da li ti uslovi rada ugrožavaju tvoje zdravlje. Na osnovu tih procjena, mi pravimo spisak sredstava koja su tebi potrebna i taj spisak proslijeđujemo Zavodu za zapošljavanje koji ta sredstva odobrava.
U slučaju da promijeniš drugo radno mjesto prelaziš mjeru 10. To znači da ako si radila na mjestu pomoćnog administrativnog radnika, a želiš da se dokvalifikuješ i postaneš glavni administrativni radnik, prelaziš mjeru 10, koja traje godinu dana. Tokom tih godinu dana dobija se mentor.
Želim da istaknem i to da osobe sa invaliditetom koje su zaposlene, a prošle su proces profesionalne rehabilitacije, mogu ponovo proći taj proces ukoliko promjene svoje radno mjesto, a samim tim i poslodavca, mada taj proces prolaženja profesionalne rehabilitacije nije obavezan.

Prilozi

zopt logo.jpg

Portal nudi informacije koje su od značaja za zapošljavanje osoba sa različitim vrstama invaliditeta. Kao organizacija, koja se primarno bavi osobama oštećenog vida, nismo željeli da portal bude posvećen samo gore pomenutima, već svim osobama sa invaliditetom u Crnoj Gori.

Prijatelji portala