Blog

INFORMISANOST KAO KLJUČ BOLJE INTEGRACIJE OSI U DRUŠTVU

Preduzeće PaMark je osnovano 1990. godine i tokom višegodišnjeg poslovanja otvorili smo Multidisciplinarni obrazovni centar “PaMark” i “Pamark” – Privatnu ustanovu, licencirali i realizovali različite programe na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Pored programa licenciranih od strane Ministarstva prosvjete i Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore, svi procesi koje realizujemo podliježu Standardu ISO 9001:2015.
Preduzeće PaMark u svojim centrima u Podgorici, Baru, Bijelom Polju i Beranama ima 15 stalno zaposlenih radnika, a u toku jedne poslovne godine angažujemo više spoljnih saradnika iz različitih oblasti, u zavisnosti od dobijenih projekata i realizacije programa na godišnjem nivou.

Vizija

Ravnopravan položaj u društvu najboljih je vizija MOC “PaMark”
Uvijek u vrhu izvođenja i projektovanja:

 obrazovnih programa;
 programa zapošljavanja;
 programa profesionalne rehabilitacije;
 programa socijalne uključenosti osoba sa invaliditetom.

Misija

Svoju misiju PaMark ostvaruje stručnim radom i istraživanjem, razvojem i inoviranjem usluga i metoda, te postupaka u procesima rada i poslovanja sa ciljem zadovoljenja potreba polaznika/korisnika usluga.

Cilj

Cijeneći svačiju posebnost i težnju ka ličnom zadovoljstvu, naš cilj je da pomognemo ljudima da se međusobno razumiju i samouvjereno komuniciraju. Pošto su timski rad, stručnost, podrška, ravnopravnost i tolerancija naše zajedničke vrijednosti, odlučni smo da stvorimo okruženje koje podstiče lični razvoj i širi vidike.

Zaposliosi: Jedni ste od dva izvođača mjera profesionalne rehabilitacije u Crnoj Gori, da li nam možete reći na koji način vršite selekciju kandidata koji prolaze same mjere?

PaMark: Kao jednom od licenciranih Izvođača Programa profesionalne rehabilitacije u Crnoj Gori, ZZZCG - lokalni Biro rada, koji je naručilac posla, upućuje osobe sa utvrđenim procentom invaliditeta sa svoje evidencije u naš centar..Samim tim, mi dobijamo spisak polaznika koje uključujemo u mjere profesionalne rehabilitacije.
Sa druge strane, tokom procjene radnih sposobnosti, sagledava se cjelokupno funkcionisanje – zdravstveno stanje, obrazovanje, interesovanje, stepen motivacije, intelektualne i radne sposobnosti polaznika programa.
Nakon procjene radnih sposobnosti, tim za profesionalnu rehabilitaciju daje mišljenje i prijedloge oko uključivanja u dalje aktivnosti kroz mjere profesionalne rehabilitacije. Na osnovu toga predlažemo šta bi za konkretnu osobu bilo najbolje kako bi dostigla svoj puni potencijal. Na primjer: da li joj je potrebna neka obuka, ili podrška u prihvatanju invaliditeta, u izboru profesionalnog cilja, ili joj treba pružiti pomoći u sticanju poslovnih vještina, kako bi se adekvatno integrisala u radno okruženje.
Cilj Profesionalne rehabilitacije i jeste da osoba sa invaliditetom dobije zaposlenje, zadrži ga i ravnopravno učestvuje u svim sferama društvenog konteksta.

Zaposliosi: Kroz naš rad, susretali smo se sa situacijama da OSI dugo čekaju na proces mjera profesionalne rehabilitacije. Da li nam možete objasniti zašto osobe sa invaliditetom toliko dugo prolaze kroz proces prilagođavanja radnog mjesta i odobravanja asistenta u radu?

PaMark: Na osnovu Pravilnika i Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji Mjere 7, 8 i 9 se sprovode nakon zaposlenja osobe sa invaliditetom. Poslodavac za zaposlenu osobu sa invaliditetom podnosi zahtjev ZZZCG za prilagođavanje konkretnog radnog mjesta. Nakon toga, ZZZCG upućuje tu osobu kod Izvođača profesionalne rehabilitacije, koja takođe prolazi Mjere 1 i 2, tj. procjenu radne sposobnosti. Naime, smatramo neophodnim da se zaposlenoj osobi, ako već nije prošla procjenu, utvrdi njena radna sposobnost iz razloga što tokom analize radnog mjesta treba uporediti profil zahtjeva tog radnog mjesta sa profilom zaposlene osobe. Odnosno, potrebno je sagledati sve njene mogućnosti, ali i prepreke koje bi mogla da ima na konkretnom radnom mjestu.
Dalje, nakon obilaska radnog mjesta i njegove analize od strane svih stručnih lica koji u tom procesu učestvuju, predlaže se potrebno prilagođavanje, kao i obezbjeđivanje neophodne opreme za rad osobi sa invaliditetom na konkretnom radnom mjestu koja bi, prije svega, doprinijela smanjenju fizičkih, senzornih i drugih opterećenja, kao i štetnih uticaja ukoliko ih ima.
Za predloženu opremu potrebno je prikupiti ponude od dobavljača koje se šalju ZZZCG zajedno sa izvještajima o realizaciji Mjera. Na kraju, ti izvještaji, kao i naši prijedlozi, su pred odobravanjem Komisije za profesionalnu rehabilitaciju.
Dakle, kad sve ovako navedemo, uviđa se da je zapravo to jedan proces koji ponekad može da traje, jer zavisi od više faktora.

Zaposliosi: Na koji način vršite procjenu prilagođavanja radnog mjesta osobi sa invaliditetom? Da li se vodite postulatom iz UN Konvencije o OSI, “…da budu osigurane razumne adaptacije koje će odgovarati potrebama pojedinca..” Da li ste imali negativnih iskustava?

PaMark: Mjere 7, 8 i 9 se sprovode prema utvrđenom Pravilniku. Najprije se vrši analiza radnog mjesta od strane stručnih lica koji sagledavaju više kriterijuma: način dolaska na posao i udaljenost, upoređivanje profila zahtjeva radnog mjesta sa profilom zaposlene osobe sa invaliditetom, psihosenzorna i psihomotorna opterećenja, fizička opterećenja; vrši se procjena psihofizioloških napora, štetnosti po zdravlje, potrebnog arhitektonskog prilagođavanja i dr. Sve se to sagledava sa ciljem da se osobi sa invaliditetom omogući da svoj posao obavlja sa punim potencijalom bez obzira na invaliditet.
U skladu sa detaljnom analizom radnog mjesta, ličnom i profesionalnom etikom bavimo se i razumnom adaptacijom koja bi odgovarala potrebama pojedinca. Mi ne opremamo radno mjesto, već ga prilagođavamo. Dakle, za zaposlenje neke osobe, bez obzira da li je prisutan invaliditet ili ne, mora da postoji minimum radnih uslova,
Mi pod razumnom adaptacijom podrazumijevamo opremu koja bi na adekvatan način obezbjedila i olakšala funkcionisanje osobe sa invaliditetom u izvršavanju radnih zadataka i dužnosti. Tako je za osobe oštećenog vida često neophodan govorni softver ili softverski program za uveličavanje sadržaja, za osobe oštećenog sluha će to biti slušni aparat, ako recimo njihov posao podrazumjeva stalnu komunikaciju sa klijentima.
Naravno, vrši se i prilagođavanje već postojeće osnovne opreme i prostora (na primjer: prilagođava se visina stola, predlaže antropometrijski oblikovana radna stolica i sl.), i daju se opšti i pojedinačni prijedlozi za adaptaciju postojećeg radnog prostora i uslova rada.
Stoga, procedurama u prilagođavanju radnog mjesta i radnog okruženja zaista je potrebno pristupiti holistički, i uvidjeti sve moguće prepreke, otkloniti ih davanjem prijedloga kako bi osoba sa invaliditetom na odabranom radnom mjestu postizala maksimalnu efikasnost, i participirala jednako kako u radnom, tako i u širem socijalnom okruženju.

Zaposliosi: Na koji način vršite procjenu odobravanja asistenta u radu?

PaMark: Kroz realizaciju Mjera 7, 8 i 9 vrši se detaljno snimanje rada (tehničko tehnoloških uslova, organizacije procesa rada, fizičkih opterećenja, psiho - senzornih zahtjeva, rizika, ekoloških i zdravstvenih ograničenja, opasnosti od nezgoda…).
Pošto je cilj ovih mjera optimalno radno uključivanje lica sa invaliditetom, imajući u vidu njihova ograničenja, mogućnost očuvanja, napredovanja i razvoja radnih sposobnosti, te sprečavanje pada radne sposobnosti kao i oštećenja zdravlja, daje se i ocjena opravdanosti asistenta u radu.

Zaposliosi: Shodno da kroz mjeru 6, vaši kandidati obilaze poslodavce, kakva iskustva ste imali u dosadašnjem radu?

PaMark: U okviru Mjere 6 – Pomoć prilikom traženja zaposlenja, rehabilitantima se pruža aktivna i kontinuirana podrška u traženju adekvatnog zapošljenja, u skladu sa planom zapošljavanja, samim tim i utvrđenim sposobnostima, kompetencijama i ograničenjima. Cilj ove mjere je podstaći učesnike na samostalno traženje zaposlenja, a s druge strane, objezbjeđuje se i uspostavlja kontakt sa poslodavcima, čime se kroz posredovanje utiče na ishod zapošljavanja. Takođe, poslodavci se informišu o kvalitetima samog kandidata za posao, o procesu profesionalne rehabilitacije kroz mjere, kao i o benefitima zapošljavanja osobe sa invaliditetom.
Sarađujući sa poslodavcima, primijetili smo da mnogi od njih nijesu bili upoznati sa benefitima, kao ni sa aktivnim mjerama profesionalne rehabilitacije i njihovim značajem.
Međutim, kroz intezivnu komunikaciju, kao i predstavljanjem našeg zajedničkog rada, upoznavanjem sa osobama sa invaliditetom i njihovim potencijalima, i sami uviđaju da zapošljavanjem osobe sa invaliditetom mogu da dobiju radnika koji će posvećno i ravnopravno odgovoriti zahtjevima rada na odabranom radnom mjestu, svakako, uz prilagođavanje radnog mjesta i radnih zadataka.

Zaposliosi: Kakve su povratne informacije osoba sa invaliditetom kada su mjere profesionalne rehabilitacije u pitanju? Da li se desilo da neka osoba sa invaliditetom odustane od mjera profesionalne rehabilitacije?

PaMark: Iskustvo do sada svjedoči, da OSI koje su prošle mjere profesionalne rehabilitacije su u većini zadovoljne učešćem u samom programu. Rijetki su slučajevi da su morali da odustanu od učešća u mjerama, a razlozi su uglavnom bili zdravstvene prirode. U tom slučaju mi pružamo podršku osobi sa invaliditetom kao i njenoj porodici, a kada se zdravstveni momenat stabilizuje, u dogovoru sa reha-savjetnikom sa lokanog biroa rada, ta osoba nastavlja sa učešćem u mjerama profesionalne rehabilitacije.

Zaposliosi: Da li imate komunikaciju sa osobama sa invaliditetom koje zasnuju svoj radni odnos poslije procesa mjera profesionalne rehabilitacije? Da li pratite njihov radni angažman?

PaMark: Naravno. Na taj dio smo posebno ponosni. Da posjetimo, program profesionalne rehabilitacije sprovodimo od 2009. godine. Od tada, veliki broj rehabilitanata je učestvovao u mjerama profesionalne rehabilitacije. Mnogi od njih i dalje sa nama kontaktiraju, dolaze u centre, jer vremenom sa njima izgradimo i prijateljski odnos.
Iako većina od njih više ne učestvuju u mjerama rehabilitacije, kao tražioci posla su uvijek aktivni u našoj bazi podataka koju redovno ažuriramo. Za nas je predmet zaključen samo kada to poželi druga strana, ali to se dešava vrlo rijetko.
Kada je riječ o praćenju osoba sa invaliditetom tokom rada na odabranom radnom mjestu, proces se realizuje kroz Mjeru 12 koja to i predviđa. Mjera podrazumijeva pružanje specifične pomoći kroz prije svega savjetodavni rad, kako bi osoba sa invaliditetom bila uspješna i efikasna u obavljanju radnih zadataka, uz mogućnost napredovanja na poslu.
Ovom Mjerom se istovremeno provjerava zadovoljstvo osobe sa invaliditetom, poslodavca i saradnika u zajedničkom procesu rada.

Zaposliosi: Da li imate zaposlenih osoba sa invaliditetom u Pamarku? Ako nemate, da li namjeravate da zaposlite osobu sa invaliditetom?

PaMark: Dvije osobe sa invaliditetom su zaposlene u našoj firmi. Broj zaposlenih osoba sa invaliditetom je zadnjih godina varirao u zavisnosti od redovnih i projektnih aktivnosti koje realizujemo u toku godine. Nadamo se da će se ovaj trend nastaviti i u narednom periodu.

Zaposliosi: Šta poručujete novim kandidatima, osobama sa invaliditetom koje namjeravaju da prođu mjere profesionalne rehabilitacije?

PaMark: Uključivanjem u mjere profesionalne rehabilitacije učesniku se pruža pomoć da realno sagleda mogućnosti za trajnije savladavanje prepreka u okruženju, stekne uvid u vlastite potencijale i mogućnosti, dobije odgovarajuće informacije o mogućim načinima u rješavanju, planiranju i izboru ciljeva, uz preuzimanje vlastite odgovornosti za njihovu realizaciju.
Zbog pozitivnih iskustava osoba sa invaliditetom koje su prošle mjere profesionalne rehabilitacije, novim kandidatima preporučujemo uključivanje u Program profesionalne rehabilitacije, u cilju adekvatne integracije u šire radno i socijalno okruženje.

Prilozi

pdf-broura-pamark-2014-eng-1-638.jpg

Portal nudi informacije koje su od značaja za zapošljavanje osoba sa različitim vrstama invaliditeta. Kao organizacija, koja se primarno bavi osobama oštećenog vida, nismo željeli da portal bude posvećen samo gore pomenutima, već svim osobama sa invaliditetom u Crnoj Gori.

Prijatelji portala